Povijest
Premuda — od antike do danas
Malen otok s velikom poviješću: Rimljani, Osmanlije, pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu i duga borba protiv iseljavanja i zaborava.
Zemljopis
Premuda je oko devet kilometara duga i najviše oko 1,6 km široka, s površinom od otprilike 9 km². Leži jugozapadno od Silbe i sjeverozapadno od Škarde, što je čini jednim od najisturenijih naseljenih otoka gledano s hrvatske obale. Niski suhozidi, maslinici i mirisna makija prekrivaju krajolik koji su oblikovali vjetar i more.
Ime
Na antičkoj rimskoj cestovnoj karti, Tabuli Peutingerijani, otok se pojavljuje kao Pamodos. U 7. stoljeću zabilježen je kao Primodia, od latinskog primus — „prvi" — jer je to prvi otok na koji se nailazi ploveći u Zadarski kanal sa sjeverozapada, a u 10. stoljeću Konstantin Porfirogenet piše ga kao Pyrotima. Na hrvatskom se zvao Dlačnik, prvi put zabilježeno 1567. i u govoru sve do početka 20. stoljeća. Mletačko ime Premuda stoji u zadarskom katastiku već 1421.
Napadi i teška vremena
Osmanski su gusari napadali otok između 1559. i 1685. i odvodili otočane u ropstvo. Godine 1661. organizirana je straža, a dva mjesta i danas nose sjećanje na nju: Straža i Šintinela — uz Belveder južno od luke Krijal, gdje je vjerojatno stajala ribarska straža. Popis koji je 1608. dao napraviti zadarski knez zatekao je ovdje 27 ljudi i naveo obitelji poimence. Napadi su se vratili između 1714. i 1718., kada su gusari iz Ulcinja u ovim vodama nadjačali Mlečane, i tada je podignuta kula izvidnica — u dokumentima prvi put 1806., zacijelo starija.
Župa koja je pisala glagoljicom
Premuda je do 1659. pripadala župi Silba, a od tada je vlastita župa. Kao i ostale otočke župe bila je glagoljaška i od 17. stoljeća dala je 32 glagoljaša. Njezine su matice sačuvane — vjenčani od 1656. do 1718., umrli od 1662. do 1718. te madrikula sv. Kirijaka od 1697. do 1812. — uz misale i brevijare. Otočani vjeruju da se danas čuvaju u župnom uredu na Silbi.
Dva kapetana, dva odličja
More je plaćalo bolje od polja. U 18. stoljeću sedmorica otočana imala su brodove; u 19. je bio jedan brodovlasnik, ali osam kapetana, a njihovi grobovi u crkvi sv. Kirijaka nose brodove uklesane u kamen. Pavao Smirčić spasio je oko 1860. francuski brod od potapanja kraj Marseillea i za to dobio viteški naslov. Šanto Lovrović izvukao je 1866. kraj Buenos Airesa sedamnaest francuskih mornara s dvaju brodoloma, odlikovali su ga Francuska i Austrija, a poslije je zapovijedao najvećim argentinskim putničkim brodom; uokviren novinski članak o tome visi u crkvi.
Zadruga, škola, poštanski šalter
Za tako malo mjesto otok se rano organizirao. Škola je otvorena 1867., a 1890. dobila je vlastitu zgradu uz crkvu sv. Jakova; krajem stoljeća uslijedila je čitaonica. Ribarska zadruga osnovana 1903. bila je prva na zadarskim otocima i četvrta na Jadranu, a 1910. sagrađen je Ribarski dom — srdele s Premude prodavale su se čak do Češke. Pošta je početkom 20. stoljeća otvorena u privatnoj kući, gdje stari šalter stoji i danas; obitelj koja ondje živi i dalje zovu Poštirovi.
Kapelica iznad Kalpića
Iznad uvale Kalpić stoje ostaci crkvice koju otočani zovu „garška" — grčka — i predaja kaže da su ondje Grci zakopali zlato. Nitko nije kopao. Druga kapelica, posvećena sv. Ani, spominje se u literaturi, ali je iz lokalnog sjećanja posve iščezla.
Pomorska bitka 1918.
Dana 10. lipnja 1918. austrougarski bojni brod SMS Szent István pogodila su dva torpeda malenog talijanskog motornog čamca MAS-15 pod zapovjedništvom Luigija Rizza i prevrnuo se pred Premudom. Bilo je to jedino potapanje bojnog broda u Prvom svjetskom ratu snimljeno na filmu. Olupina leži na oko 68 metara i zaštićeno je kulturno dobro s ograničenim pristupom.
Škola za jednog jedinog učenika
Priča koja mnogo govori o Premudi: otok je dugo imao vlastitu školu — za jednog jedinog učenika, dječaka po imenu Armando. Njegova se majka neumorno zauzimala da i njezin sin na ovom udaljenom otoku dobije pravo obrazovanje. I tako je godinama jedan učitelj podučavao jedno dijete. Na Premudi se broji svaki pojedinac.
Premuda danas
Popis iz 1905. zabilježio je ovdje 647 stanovnika, najviše u povijesti otoka, i otada broj pada gotovo bez prekida — 320 godine 1948., 78 godine 1991., 64 na posljednjem popisu 2011. — jer su obitelji odlazile u Zadar, Rijeku i prekomorje. Danas više Premujana živi u Americi nego u Hrvatskoj. Jedino selo ima nekoliko desetaka stalnih stanovnika, ljeti višestruko više. Ljudi i dalje održavaju masline i ovce i sve češće dočekuju malen broj gostiju koji dolaze zbog tišine, mora i ronjenja.
Otočki život
Mnogo toga ovdje teče kao oduvijek. Poneki otočani još uvijek love ribu — uglavnom za vlastite potrebe ili da izravno opskrbe dva restorana; svježije gotovo ne može. Neke obitelji same prešaju maslinovo ulje, bez ikakve industrije, i uz malo sreće možete kupiti svježe ulje izravno od otočana. Ljeti, kad izostane kiša, redovito dolazi brod-cisterna i puni kućne šterne; brod za otpad jednako je pouzdan. I ne čudite se automobilima bez registarskih pločica — na otoku bez prometne policije jednostavno nisu potrebne.
Otok u brojkama
Svaki popis stanovništva od 1527. — i cijela priča u jednom stupcu: selo od nekoliko stotina ljudi koje se tijekom 19. stoljeća udvostručilo, 1905. doseglo vrhunac, a zatim se ispraznilo brže nego što se napunilo.
| 1527 | 110 | |
|---|---|---|
| 1608 | 27 | |
| 1634 | 78 | |
| 1750 | 284 | |
| 1760 | 322 | |
| 1818 | 464 | |
| 1825 | 430 | |
| 1840 | 512 | |
| 1857 | 569 | |
| 1864 | 561 | |
| 1869 | 487 | |
| 1881 | 500 | |
| 1890 | 644 | |
| 1905 | 647 | |
| 1910 | 458 | |
| 1928 | 453 | |
| 1937 | 378 | |
| 1948 | 320 | |
| 1953 | 272 | |
| 1971 | 152 | |
| 1981 | 98 | |
| 1991 | 78 | |
| 2001 | 58 | |
| 2011 | 64 |
Isplanirajte boravak
Vaše ljeto čeka
Recite nam kada želite doći i koliko vas je — vidjet ćemo što se dade učiniti.
Pošaljite upit